U Jablanici je danas, u organizaciji Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“ i Transparency Internationala BiH, održana stručna diskusija pod nazivom „Izlaz iz stanja anarhije: Šumarstvo HNK između problema i rješenja“. Poruka učesnika je jasna: nepostojanje zakona o šumama direktno ugrožava živote ljudi i resurse vrijedne milijarde maraka.
Jablanica kao opomena
Lejla Kusturica iz Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“ podsjetila je da izbor lokacije za diskusiju nosi snažnu poruku, s obzirom na razorne poplave koje su pogodile ovaj kraj 2024. godine.
„Nismo slučajno u Jablanici. Znamo šta se dešavalo 2024. godine i kakve je katastrofalne posljedice zajednica preživjela uslijed poplava u kantonu koji, nažalost, 16 godina nema zakon o šumarstvu. Danas smo pozvali aktere iz akademske zajednice, institucija i aktivističke zajednice, ne da napadamo jedni druge, nego da krenemo pronalaziti rješenje. Hercegovačke šume ne mogu dočekati još jednu godinu bez zakonske zaštite. Paradoksalno je da zemlja koja je prekrivena 60% šumom nema zakonsko rješenje na nivou Federacije, kao ni u ovom kantonu“, istaknula je Kusturica.
Politička zarobljenost i ekonomska neefikasnost
Aleksa Vučen iz Transparency Internationala BiH iznio je poražavajuće podatke o stanju u sektoru, naglašavajući da su preliminarni nalazi monitoringa „blago rečeno zabrinjavajući“.
„Ono što bi trebalo sve da motivišu na akciju jeste politička povezanost ili, slobodno mogu reći, zarobljenost sektora šumarstva. Podatak koji to ilustruje jeste da bismo kod devet od deset direktora šumskih preduzeća otkrili nedvosmislenu političku povezanost — ili su bili kandidati na prethodna tri izborna ciklusa ili su aktivni kao izvršne osobe u političkim strankama“, upozorio je Vučen.
On je dodao da sistem koji zapošljava preko devet hiljada ljudi pokazuje nevjerovatnu neefikasnost.
„Dok godišnji obim sječe iznosi preko četiri miliona kubnih metara, taj sektor generiše tek nešto manje od četiri miliona KM čistog profita. To je nevjerovatna neefikasnost. Uz to, Evropska unija uvodi EUDR direktivu koja zahtijeva digitalno praćenje proizvoda koje BiH trenutno nema resurse da ispoštuje, čime su dovedeni u opasnost svi domaći izvoznici.“
Jelić: „Politički kriminal dug 30 godina“
Direktor JP „Šume Hercegovačko-neretvanske“, Trpimir Jelić, ocijenio je da je stanje u kantonu rezultat decenijskog bezvlašća.
„Mi ovdje imamo politički kriminal koji traje 30 godina. Ta preduzeća nikada nisu registrovana kako treba; ona su registrovana manje-više za djelatnost usluga u šumarstvu. Sada imamo milion problema, poput solara — to je sve nezakonito, to je operacija nad državnom imovinom. Niko se ne drži zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, svako uzima šta hoće. Politika se dogovara, a zakona nema. Ja ću rado predati sve probleme onome ko bude legalni pravni sljednik“, poručio je Jelić.
Glas struke: Šume kao pitanje opstanka
Prof. dr. Dženan Bećirović, prodekan na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, upozorio je da politike ne prepoznaju šume kao prioritet za kvalitet života.
„Nije im prioritetno da rješavaju to pitanje, iako je upravljanje šumama od prvorazrednog značaja. Svaka negativna aktivnost u šumskim ekosistemima može dovesti do ugrožavanja života, ljudi i imovine. Kvalitet života nam se umanjuje, što nas u konačnici može voditi ka tome da naši prostori postanu neuslovni za život. Šume za BiH predstavljaju vitalan ekosistem, što mi kroz nauku i praksu neprestano dokazujemo“, zaključio je Bećirović.
Nepostojanje zakona o šumama dovelo je šumarstvo u HNK do stanja potpune anarhije, o čemu najbolje svjedoči drastičan pad prihoda sa 1,9 miliona KM na svega 11 hiljada KM godišnje. Dok se vrijednost ilegalno posječene šume u BiH procjenjuje na 300 miliona KM, tri kantonalna preduzeća posluju u pravnom vakuumu bez mogućnosti adekvatne zaštite resursa. Struka upozorava da su šume vitalne za prevenciju katastrofa i zaštitu vode, ali nauka ostaje nemoćna pred političkom nezainteresovanošću. Na potezu je vladajući vrh koji donošenjem zakona konačno mora zaustaviti pustošenje zajedničkog dobra.
radiokonjic.ba
04.03.2026.
alisa@radiokonjic.ba
