U Srednjoj školi Konjic održan prigodan program povodom obilježavanja 39. godišnjice smrti istaknutog fIlozofa, estetičara i kritičara

Prof.dr. Kasim Prohić, rođen u Konjicu, je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, od čije se smrti danas navršava 39 godina.

Narodni univerzitet Konjic je bio organizator programa pod nazivom “Kasim Prohić- činiti i biti”  u okviru manifestacije “Teatar baština ‘23 ”, koja je održana uz podršku Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u Sarajevu i Grada Konjica.

Prisutnima u amfiteatru Srednje škole Konjic obratili su se dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Kenan Šljivo i rukovodilac Katedre za historiju umjetnosti prof.dr. Senadin Musabegović.

Prof. Šljivo se prisjetio svog obrazovanja u ovoj školi, a govoreći o Kasimu Prohiću je rekao da se o njegovom liku i djelu može govoriti iz raznih perspektiva.

“Djelo Kasima Prohića je kompleksno djelo estetičara, koji svoju estetičku misao širi na čitav spektar socijalnih, istorijskih, društvenih, egzistencijalnih pitanja i predstavlja jedan biser u filolozofskom, a ja bih rekao, i cjelokupnom humanističkom stvaralaštvu bivše, a i sadašnje zemlje. O tom djelu se može govoriti iz raznih perspektiva i uglova. Ono što je danas važno istaknuti jeste da Konjic i ljudi koji njeguju ovakvu vrstu kulture pamćenja čine jednu važnu stvar za cijelu zajednicu, jer na taj način djelo Kasima Prohića živi u mislima i ostaje u srcima novih generacija, i to je nešto što je posebno vrijedno i važno istaknuti” – rekao je prof. Šljivo.  

Prof. Musabegović je izjavio da je Kasim Prohić jedan model otvaranja nas prema svijetu, na način da nikada ne izgubimo sami sebe.

“Čitavo mišljenje Kasima Prohića je zasnovano na tome da nema jednostvnih rješenja, da život treba posmatrati u svojoj kompleksnosti, a također da usljed svog nekog nacionalizma koji nam se danas nudi, Kasim Prohić je jedan model otvaranja nas ka svijetu, a na način da nikada ne izgubimo sami sebe, ustvari nikada kada se otvaramo ka svijetu nije da se samo asimiliramo, adaptiramo, postanemo neko drugi i da pobjegnemo od samih sebe. Kasim Prohić se itekako bavio problemom prostora. Konjic i njegov prostor, kroz koji je on mislio svoju vlastitu intimu, sebe, jer on se sjećao Konjica, svoje vlastite kuće, ali sjećajući se kuće privikavamo se da stanujemo sa samima sobom, ustvari da prihvatimo sami sebe. On je na jedan način prihvatajući Konjic, kao i svoju vlastitu kuću, prihvatao samog sebe i otvarao se ka svijetu” – riječi su prof. Musabegovića.

Učenice sekcije društveneih nauka Srednje škole Konjic (Ilma Sultić, Ilma Vrtić, Nađa Masleša, Amna Macić, Emina Džajić i Sarah Karkelja) uz mentorstvo profesorice u ovoj školi Sevle Krivić, su izvele program o analizi Prohićevih djela. Profesorica Krivić sa ponosom je istaknula da je bila studentica profesora Kasima Prohića.

“Ovo je bilo fantastično. Profesori sa Filozofskog fakulteta održali su filozofski čas. Ja sam ponosna studentica profesora Prohića i sretna sam što sam imala priliku učiti od njega, koji je bio veliki čovjek, filozof, erudita. Nastojim učiti nove generacije dobru, istini, pravednosti, ljepoti, slobodi, svemu onome o čemu filozofija govori. Trebalo bi se češće sjetiti prof. Kasima, ali i profesora koji su utemeljili Odsjek filozofje i sociologije Fohta, Šarčevića, Premeca, Filipovća” – poručila je konjička profesorica.

Kemal Prohić, sin Kasima Prohića, koji je prisustvovao ovom događaju sa suprugom i sinom, zahvalio se svima koji čuvaju uspomenu na njegovog oca.

“To je pokazatelj da je on bio jedna velika ličnost. Zahvaljujem se učenicima i mentorima iz Srednje škole Konjic, profesorima iz Sarajeva, direktoru Narodnog univerziteta Konjic Benjaminu Mušnoviću. Djeca su bila krasna, sala je bila puna, sve je bilo odlično, a vjerujem da će naredne godine, na 40. godišnjicu smrti, to biti na većem nivou” –  rekao je Kemal Prohić.  

Završni dio ovog događaja je bio online reprizni program iz 2020. godine, u kojem govore: akademik Dževad Karahasan, prof.dr. Senadin Lavić, prof.dr. Sanjin Kodrić, prof.dr. Sead Šemsović, doc.dr. Irma Marić, književnik Stevan Tontić i glumica Hasija Borić – Stojić, te izložba “Crtice iz života Kasima Prohića” iz arhiva Safeta Safe Hebibovića.

Kasim Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rodio se u Glavatičevu, kod Konjica 1937. godine. U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tokom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima.

Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine je izabran za asistenta profesora Fohta na katedri za estetiku. Godine 1980. objavljuje u “Nolitu” studiju “Prizma i ogledalo”, koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu. Za “Prizmu i ogledalo” dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša. Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je sa navršenih četrdeset sedam godina u zagrebačkoj bolnici Rebro 30.11. 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.

Prof. dr. Kasimu Prohiću je posthumno, 2003.godine, dodijeljena Plaketa sa zlatnim grbom općine Konjic.

amila@radiokonjic.ba

30.11.2023.