U noći sa subote na nedjelju, tačnije 26. marta u 3 sata završava se zimsko računanje vremena i počinje ljetno, a kazaljke su se pomjeraju  jedan sat unarijed. Važno je znati da pomijeranjem kazaljki utičemo na bioritam, a zbog ljetnjeg računanja vremena gubimo sat vremena sna.

Osnovna ideja uvođenja ljetnog računanja vremena, bila je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost. To je najprije osmislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine. Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, zatim Velika Britanija, Rusija, a ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo prvi put, tek 27. marta 1983. godine.

Danas na svijetu čak oko 200 država koristi ljetno računanje vremena. Dodatni dnevni sati u ljetnom periodu mogli bi da smanje troškove građana na vještačko osvjetljenje, uštede električnu energiju i omoguće im da slobodno vrijeme provedu na otvorenom. S druge strane pojedine naučne studije pokazale su da promjene sata imaju negativne efekte na bioritam i zdravlje ljudi. Mnogi se bore sa glavoboljom i osjećajem neispavanosti, a mi smo razgovarali sa našim sugrađanima, a  sudeći po odgovorima pomjerenje kazaljke na satu ne utječe znatno na njivo zdravlje.

Još neke od zanimljivosti ljetnog računanja vremena su: televizija se gleda manje i rjeđe, a češće se boravi u prirodi ili bavi sportom, 70% zemalja na svijetu koristi pomicanje kazaljki kako bi sačuvali što više danjskog svijetla a 1% više goriva troši se zbog dužeg dana

radiokonjic.ba

24.03.2023.