Generalna skupština UN-a objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina kao podsjećanje da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. Bosna i Hercegovina je i 30 godina od završetka ratnih dejstava zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 822.87 km² ili 1,60 posto u odnosu na ukupnu površinu. Područje Federacije BiH je posebno pogođeno, jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru FBiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BHMAC-a na dan 31. decembra 2024. godine, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 655.33 km² (78 posto), kazao je Mustafa Kadribegović, rukovodilac Sektora za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava Federalne uprave civilne zaštite.
“Danas je 4. april, Međunarodni dan borbe protiv mina koji se obilježava od 2006. godine u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, koja je, nažalost, 30 godina nakon rata zagađena minama. Trenutno minsko-sumnjiva površina u Bosni i Hercegovini iznosi 822 km2, to je nekih 1,6% ukupne teritorije u Bosni i Hercegovini, od toga čak 655 km2 se nalazi na području Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, situacija je i dalje složena, iako se mora znati da je ipak urađen u proteklom periodu veliki posao, ako znamo da je početna procjena rizika od mina u Bosni i Hercegovini iznosila 4000 km2, dakle to je nešto bilo preko 8% teritorija. Rat je ostavio posljedice koje trpimo i 30 godina nakon rate i to će sigurno trajati još neki period”-rekao je Kadribegović.
Deminiranje na području Grada Konjica se kontinuirano radi posljednjih 25 godine u skladu sa operativnim planom Federalne uprave civilne zaštite. Do sada je očišćeno oko 5,5 kilometara kvadratnih, a smatra se da je još uvijek značajan dio površine grada Konjica pod minama, kazao je u ranijoj izjavi za radiokonjic.ba Almir Mahmutović, uposlenik Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica.
“Prema procjenama BHMAC-a sa kraja 2023. godine područje Grada Konjica je najzagađenije kada su u pitanju minsko-eksplozivna sredstva i sumnjive minske površine. Površina iznosi oko 78 miliona metara kvadratnih ili 78 km2. Proces deminiranja na području Grada Konjica počeo je iza rata, znači preko 25 godina i po našim podacima s kojima raspolaže naša služba očišćeno je nekih oko 5,5 miliona metara kvadratnih, to je znači 5,5 km2. Veliki je zadatak i veliki je još posao pred nama. Ako znamo da je površina područja grada Konjica oko 1200-1300 km2, procjenjujemo da je nekih 5-6% površine grada još pod minama i minsko sumnjivom površinom”-istaknuo je Mahmutović.
Proces deminiranja počeo je nedavno na lokalitetu Drecelja. Tim Federalne uprave civilne zaštite je angažovan na osnovu zahtjeva JP Autoceste FBiH, kazao je Mustafa Kadribegović, iz Federalne uprave civilne zaštite.
“Nije još uvijek završeno deminiranje na području Drecelja, to će biti u narednim danima u potpunosti završeno. Završeni su mašinski radovi, pa to ljudi primijete, nema više obustava saobraćaja na putu M-17, koji se nalazi u neposrednoj blizini.
Zbog vremenskih prilika smo bili spriječani da završimo krajem marta. Međutim, u narednih 7-10 dana ja očekujem da će biti i formalno sve završeno. To je jedan projekat koji smo mi radili pod zahtjevu JP Autoceste Federacije i iz tog razloga se vršilo deminiranje na tom području. Pronađeno je oko osam protivpješadijskih mina. Uglavnom, grad Konjic spada u jednu od najzagađenijih lokalnih zajednica u BiH, i u narednom periodu svakako će se trebati posvetiti više pažnje deminiranju na područja grada Konjic”-rekao je Kadribegović.
U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 posto, a 251 žrtava su djeca ili 14 posto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od kojih 53 smrtno.
Najviše nesreća uzrokovanih minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, dešava se početkom proljeća. Iz FUCZ upozoravaju građane na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, te ih mole da sve predmete za koje sumnjaju da ih mogu dovesti u opasnost od eksplozije prijave najbližem operativnom centru civilne zaštite ili policijskoj stanici (lično ili na brojeve 121 ili 122).
radiokonjic.ba
04.04.2025.
samra@radiokonjic.ba
