Problem napuštenih pasa ozbiljno je pitanje u Bosni i Hercegovini. Procjenjuje se da državom luta na desetine hiljada napuštenih pasa od kojih mnogi žive u jako lošim uslovima. Na području grada Konjica povećan je broj napuštenih pasa od Nove godine, a doktor veterinarske medicine i vlasnik Veterinarske stanice u Konjicu Hamdija Omerović govori koliko je pasa kastrirano i sterilizovano u prošloj godini, te se nada da će ove godine broj biti veći.
„Na ulicama je primjetno pojačano prisustvo napuštenih pasa, posebno nakon Nove godine. Mi smo imali ugovor sa Gradom Konjicom u vezi sa kastracijom i sterilizacijom napuštenih pasa. Prioritet je bio grad, ali također i okolna područja, jer se napušteni psi pojavljuju svuda. U 2024. godini smo uspjeli sterilizirati i kastrirati samo 50 pasa, što nije veliki broj. Ove godine smo tražili da se poveća broj, jer 50 napuštenih pasa je zaista premalo, s obzirom na to da na Boračkom jezeru, kao turističkoj destinaciji, ima sigurno toliko pasa koji lutaju trenutno. Ljudi nam često javljaju o tome i žale se. Međutim, postoji problem – nismo u mogućnosti riješiti ovu situaciju u potpunosti, jer moramo djelovati u skladu sa zakonom. Što se tiče kastracije i sterilizacije, trenutno nemamo ugovor za 2025. godinu. Čekamo poziv od Grada kako bismo započeli program sterilizacije i kastracije, s nadom da ćemo uspjeti krenuti u martu. Na taj način bismo smanjili broj pasa, naročito ako bi se ženke adekvatno sterilizirale. To bi moglo donijeti rezultate u narednih deset godina, smanjujući broj napuštenih pasa“– kazao je Omerović, a na pitanje da li postoji sklonište za takve pse u Konjicu, odgovorio je :
„Ovdje postoji udruženje za zaštitu životinja, ali važno je napomenuti da to udruženje nije isto što i azil za napuštene životinje. Članovi tog udruženja, svojim dobrovoljnim radom i sredstvima, izgradili su smještaj za životinje.Pokušavaju se brinuti za što više pasa, ali sredstva i prostor su ograničeni. To su ljudi uradili svojim sredstvima, oni to na neki način finansiraju kako bi tim psima bilo dobro. Napravili su kućice za pse koje koštaju 300-400 KM od svog novca. To je sudski registrovano udruženje“
Omerović navodi da su u potencijalnoj opasnosti obično oni ljudi koji ne vole životinje ili su nekad zlostavljali nekog psa, jer kako kaže oni jako dobro pamte.
„Napušteni psi su svjesni da nemaju vlasnika, a najsretniji bi bili da imaju. Ponekad psi mogu zamijeniti osobu za svog bivšeg vlasnika, zbog čega ponekad prate ljude i dolaze im vrlo blizu. No, to nije znak agresije – oni ne žele nikome nanijeti zlo. Psihološki gledano, ako su psi maltretirani, posebno u mladosti do druge godine i tu osobu zamjene s nekim mogu pokazati neku reakciju, a oni koji su maltretirali pse nek se paze. Često znaju napraviti i reakiju prema nekoj osobi koju su vidjeli da udara drugog psa iz njihovog društva, bacili možda kamen, pas će im vratiti kad-tad, jer oni jako dobro pamte. Oni njuhom prepoznaju čovjeka koji maltretira psa. Obično su u potencijalnoj opasnosti oni koji mrze životinje. Oni za djecom idu iz ljubavi i zaštite prema toj djeci. Djeca psihološki ne znaju šta je to pa nekad povuku potez koji ne treba. Trčanje nekad psi shvate kao igru, ali nikad ne idu s namjerom da ugrizu“-kazao je Omerović.
Omerović savjetuje kako postupati sa napuštenim psima
„Moj je savjet da se s njima lijepo postupa, da im se obrati lijepo i da ih se ne boji. Da pričaju s njima, razgovaraju dok pas prilazi, ne zamahuju rukama nogama, i ne potežu za kamen, drvo ili slično da ih udare, jer psi to osjete. Nisu oni napadači, oni samo to rade u odbrani i kada osjete da im je život u opasnosti.
Ako dođe do ugriza, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć i prijaviti da se radi o napuštenom psu. Naime, mi nemamo nikakve informacije o zdravstvenom stanju tih pasa, kao što su vakcinacije, antihelmintici ili liječenje od parazita, a posebno nas zabrinjava mogućnost da nisu vakcinirani protiv bjesnoće“
Omerović dodaje da se svi psi moraju vakcinisati jednom godišnje na bjesnoću, jer je to bolest virusnog tipa koji sa mjesta ugriza putuje od 7 do 21 dan do mozga, gdje se virus stacionira.
radiokonjic.ba
photo: Goran Džino13.02.2024.
