Sinoć je Bosanskoj sobi NU Konjic promovisana knjiga „Genocid u Bosni i Hercegovini, institucije, počinioci i posljedice“ dr. Hikmeta Karčića. Knjiga je promovisana u sklopu manifestacije „Merhaba, ej naš Resule“ u organizaciji Medžlisa IZ Konjic i Narodnog Univerziteta Konjic.

Dr. Hikmet Karčić osam godina je radio u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka, a trenutno je naučni saradnik pri Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Promotor knjige dr. hafiz Elvir Duranović, predstavnik izdavača Instituta za Islamsku tradiciju Bošnjaka, na promociji je kazao da se kroz pisanje ove knjige nastoji aktuelizirati memomrijalizacija genocida u BiH.

„Želja nam je bila sa objavljivanjem ove knjige da se na naučni način govori o genocidu, o onome što je bilo uvod u genocid, samo izvršenje i posljedice, traume, koje mi još uvijek kao bošnjački narod živimo.“ 

Promotor knjige bio je i dr. Jasmin Medić.   

„Jako je značajno da knjiga nosi naziv „Genocid u Bosni i Hercegovini“ zato što smo mi pogrešno genocid smjestili samo u zaštićenu zonu UN-a i na nekoliko dana jula 1995. godine, jer genocid je projekat koji je prema stavu eminentnih naučnika najavljen na sjednici Skupštine Srpske Republike BiH kada je Karadžić iznio šest  strateških ciljeva“, kazao je Medić, te dodao da moramo konačno izaći iz razmišljanja da je cijeli svijet upoznat sa zbivanjima u našoj zemlji, jer nažalost nije.

„Moramo konačno da našoj javnosti predstavimo i onu činjenicu da historija, kao što su francuski naučnici rekli tridesetih godina, nije samo ono što je prošlo, nego ono što i danas živimo. Mi vrlo malo govorimo o posljedicama genocida, a to je jedna posebna oblast koja mora biti akuelizirana u našoj javnosti“, naveo je Medić.

Autor knjige “Genocid u Bosni i Hercegovini, institucije, počinioci i posljedice” dr. Hikmet Karčić je rekao da je ovo djelo nastalo nakon što je autor primjetio da je najmanji broj publikacija posvećen zločinima iz 1992., kada ih je najviše i počinjeno.

„Nakon upisanog doktorskog studija 2014. godine u Sarajevu, knjigu sam objavio u Americi koja je objavljena na Univerzitetu u Mičigenu. Imao sam dosta materijala koji nije uključen u doktorski studij, tako da sam odlučio da objedinim na bosanskom jeziku i ponudim našoj javnosti. Knjigu sam pisao dvije godine, a istraživanje je trajalo sedam,osam godina.“

U svom istraživanju Karčić je u fokus stavio logore uspostavljene u Bosni i Hercegovini.

„Logori su uspostavljeni 1992. godine od strane srpske vlasti širom Bosne i Hercegovine i cilj moje knjige je bio da vratim pažnju na logore, jer je uslijed dešavanja poslije toga 1995.  godine sav fokus bio na Srebrenici, kako Haškog tribunala tako i javnosti, a ono što mi zaboravljamo je da je Hag uspostavljen upravo zbog zločina u logorima. Ja sam nastojao da vratim pažnju na logore kao ključne institucije za etnoreligijsko čišćenje Bošnjaka širom BiH“, rekao je dr. Karčić i naglasio da je važan segment  prevođenje knjige na strane jezike.

„Ono što sam ja uvijek potencirao je prevođenje knjiga na strane jezike. Mi se u ovom trenutku borimo za narativ, za priču, za našu historiju. Nažalost mi danas nemamo mnogo knjiga prevedenih na engleski ili na arapski jezik. Mi bismo morali kao narod da posvetimo tome više pažnje. Moja knjiga je izdata u Americi i na Univerzitetima se koristi kao dopunska literatura. Mislim da je to jedan od načina kako budući istraživači mogu raditi na ovu temu.“

Autor je govorio o očuvanju kulture sjećanja i memorijalizaciji u BiH.

„Kulturu sjećanja i memorijalizaciju u BiH možemo sačuvati na način da podržavamo Memorijalni centar u Srebrenici, da se uspostavi Memorijalni centar u Prijedoru koji će sačuvati sjećanja na zločine u dolini rijeke Sane, da se uspostavljaju muzeji koji će se baviti  regionalnim sjećanjem na zločine širom BiH. Očekujem da će se uspostaviti neka vrsta institucije koja će se baviti stradanjem Bošnjaka u dolini Drine, na području Goražda koje je potpuno zapostavljeno, zatim područje Zvornika, to je 1992. godina, jer je period Srebrenice fokusiran na 1995. godinu, te područje Krajine gdje je najveći broj logora uspostavljen 1992. godine.“

Još jedan od načina kako ćemo zadržati kulturu sjećanja su školovanje i obrazovanje novih generacija, dodao je autor.

„Obrazovanje je ključni segment. Moramo da budemo samokritični, jer je samo u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu pitanje genocida zastupljeno u nastavnom planu i programu, a to je  ključni način kako da se obrazuje buduća generacija naših građana“, zaključio je dr. Hikmet Karčić, autor knjige „Genocid u Bosni i Hercegovini, institucije, počinioci i posljedice“, koja je  promovisana na Univerzitetu u Mičigenu i Beču.

radiokonjic.ba

26.09.2024.