Pravoslavni vjernici s radošću dočekuju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik koji simbolizuje uskrsnuće Isusa Hrista. Za razliku od Božića, praznika Hristovog rođenja, Vaskrs predstavlja konačnu pobjedu nad smrću i potvrdu Hristove božanske prirode, naglašavajući duhovni temelj vjere u vječni život i spasenje. U pravoslavnoj liturgiji, Vaskrs s pravom nosi titule „praznika nad praznicima“ i „slavlja nad slavljima“, pojašnjava paroh konjički Branimir Borovčanin.
“Vaskrs, kao najvažniji praznik u hrišćanstvu, kroz Vaskrsenje Hristovo donosi odgovor na vječno pitanje o životu poslije smrti. Kroz raspeće i nedjeljno Vaskrsenje Isusa Hrista, čovječanstvu je otkrivena istina o postojanju života koji počinje nakon ovozemaljske smrti,” dodaje paroh Borovčanin.
Paroh konjički izražava radost zbog istovremenog proslavljanja Uskrsa i Vaskrsa, ali i žaljenje što će izostati tradicionalne posjete među vjernicima zbog istog datuma obilježavanja praznika. Nada se vremenu jedinstvenog kalendara kada će svi zajedno slaviti, poštujući svoje običaje.
“Žao mi je što ove godine, uprkos ljepoti našeg jedinstva, nećemo moći da se posjećujemo kao inače. Svako će Vaskrs slaviti kod kuće u krugu svoje porodice. Iskreno se nadam da će doći vrijeme kada ćemo imati jedinstven kalendar i svi zajedno, istog dana, obilježavati praznike, svako prema svojim običajima,” poručuje on.
Osvrćući se na vaskršnje običaje, paroh Borovčanin ističe njihovu raznolikost širom Balkana, ali i zajedničke temelje poput liturgije, Pričešća i tradicionalnog kucanja jajima, gdje jaje simbolizuje Vaskrsenje Hristovo. Objašnjava i porijeklo bojenja jaja, prepoznatljivog obilježja Vaskrsa.
“Vaskršnji običaji, poput svih naših tradicija, variraju među vjerama, potvrđujući narodnu mudrost ‘Sto sela, sto običaja’. Ipak, na Balkanu postoje i temeljne zajedničke prakse. To uključuje liturgiju, kada vjernici ‘listom’ odlaze na Pričešće, a zatim slijedi tradicionalno kucanje jajima. Jaje je duboko ukorijenjeno kao snažan narodni simbol Vaskrsenja Hristovog. Zanimljiva je priča o porijeklu bojenja jaja: kada je Marija Magdalena javila caru Tiberiju Hristovo vaskrsenje, on je uzvratio da bi to bilo moguće koliko bi kokoš pronijela crvena jaja. Prema predanju, Marija Magdalena je tada donijela korpu jaja caru, i izgovorivši ‘Hristos Vaskrse’, sva jaja su postala crvena. Otuda običaj da naše bake, majke i preci boje jaja u lukovini, dobijajući prepoznatljivu crvenkastu nijansu. Posebno radostan dio za najmlađe je takmičenje u tvrdoći jaja, iako smo i tu tradiciju ‘preokrenuli’. Suština nije u najtvrđem jajetu, već u tome da jaje pukne, simbolizujući rađanje novog života. Stoga, svako šareno jaje treba da bude razbijeno. Osim prvog, crveno obojenog jajeta, takozvane čuvarkuće, koje domaćice čuvaju na posebnom mjestu u kući,” objašnjava paroh Borovčanin.
Paroh najavljuje i raspored bogosluženja: “Na Veliki petak je večernja služba sa iznošenjem plaštanice. Na Veliku subotu u 9 sati ujutro je sveta liturgija u hramu Sv. Zaharije i Jelisavete u Jablanici. Sa subote na nedelju je ponoćna vaskršnja liturgija.”
Na kraju, paroh Branimir Borovčanin upućuje vaskršnju čestitku svim vjernicima i šire: “Svim vjernicima čestitam Vaskrs! Hristos Vaskrse! Vaistinu Vaskrse! Ohrabrujem i one van vjere da istraže duhovnost. Promjena kreće od nas samih, a našim primjerom i ljubavlju možemo mijenjati i druge. Neka Vaskrs bude poruka lične i kolektivne promjene.”
radiokonjic.ba
18.04.2025.
alisa@radiokonjic.ba
