12.5 C
Konjic
27 rujna, 2022

Drugi upravo čitaju

Uputa za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe

Pravo na jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM...

Konjic:Uskoro počinje podjela paketa pomoći stanovništvu

Vlada FBiH je u julu donijela Uredbu o programima...

Tko su kandidati za Premijer ligu?

Odlukom Izvršnog odbora Nogometnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine,...

Đoković: Ovo se ne događa često

U srijedu popodne u parku "Ravne 2" u "Dolini...

Gradska izborna komisija Konjic: Neozbiljnost pojedinih članova biračkih odbora

Predsjednik Gradske izborne komisije Konjic Ejub Miljević potvrdio je...

Vrijedan artefakt iz prošlosti pronađen na području Glavatičeva

Na području Glavatičeva uz obalu Neretve pronađen je vrijedan artefakt. Riječ je o ljiljanu koji je izrađen od fine pročišćene gline koja je pečenjem dobila lijepu crvenkastu boju. A kako je na svom fb profilu napisao Enver Imamović bosanskohercegovački arheolog i historičar, zahvaljujući pronalazačima Osmanu i Mustafi Tucakoviću sačuvan je, i uskoro će krasiti muzejsku vitrinu.

“Bosna je toliko bogata arheološkim, kulturno-historijskim i drugim blagom koje svjedoči o njenom bogatom dugom postojanju, da, gdje god se malo zakopa naiđe se na svjedočanstva te prošlosti. Ne treba čuditi. S obzirom na njen geostrateški poloažaj na Balkanu i ovog dijela Evrope, nijedna migracija ljudi od prethistorije do najnovijeg doba nije ju mogla mimoići. Svaka populacija koja je dolazila i prolazila sa sjevera, istoka, zapada i juga, iza sebe je ostavljala tragove. Spomenimo da su samo iz antičkog doba (prije više od 2000 godina), pronađena na prostoru današnje Bosne i Hercegovine svjedočanstva postojanja raznih vjera s ukupno 48 raznih muških i ženskih božanstava čije su postojbine Indija, Iran, sjeverna Evropa, Grčka, Egipat, Rim, sjeverna Afrika itd. Isti je slučaj s drugim nalazima: oružja, oruđa, nakita itd.
Kada je u pitanju srednji vijek posebnu vrijednost za Bosnu i njen narod imaju nalazi ljiljana jer se radi o njegovom omiljenom kulturno-vjerskom i nacionalnom obilježju. Nedavno je došlo do vrijednog nalaza koji je od svih do sada poznatih predstava ljiljana jedinstven po mnogočemu. Nađen je nedaleko Glavatičeva blizu Konjica, uz obalu Neretve, na dubini 1,80 m. Izrađen je od fine pročišćene gline koja je pečenjem dobila lijepu crvenkastu boju. Zahvaljujući Osmanu i Mustafi Tucakoviću sačuvan je, i uskoro će krasiti muzejsku vitrinu.
Iako dosadašnji nalazi ljiljana predstavljaju razne stilizacije, ovaj ga prikazuje u najljepšoj formi, savršene izrade što pokazje da je rad nekog izvrsnog majstora-grnčara. Rađen je u kalupu pa se može pretpostaviti da se serijski izrađivao. Dimenzije su mu 5×5 cm. Na vrhu su dvije rupice koje su nesumnjivo služile za provlačenje lančića ili konopca¸da se može nositi oko vrata. Dakle, služio je kao nakit, kao što je postojalo i prstenje, naušnice, broševi i drugi nakit ukrašen ovim znakom.
Ovakav izgled ljiljana čest je u zapadnoj Evropi, posebno u Francusko i Belgiji. S obzirom da je ljiljan bio najprisutniji u Bosni i da je predstavljao obilježje njenog naroda, za pretpostaviti je da je ovaj oblik Evropa preuzela od Bosne. Viđali su ga i na viteškim turnirima po Evropi na kojima su učestvovali i bosanski vitezovi čija su opremu krasili ljiljani (na štitu, konjskom pokrivaču itd).
U odnosu na druge evropske zemlje ljiljan se u srednjovjekovnoj Bosni najviše koristio. Stavljan je na stećke (kamene nadgrobne spomenike), ukrašavao je verske i svjetovne knjige, dijelove stambene arhitekture, stavljan je na tapiserije, zastave i grbove, izrađivao se nakit u njegovom obliku itd. Koliko je bio omiljen u srednjovjekovnoj Bosni, a tako je ostalo do danas, govori podatak da se u proteklom ratu stavljao na grobna obilježja (nišane) svih poginulih. Narod je borce armije RBiH nazivao zlatnim ljiljanima, nova državna i vojna obilježja su umjesto zvijezde petrokrake krasili ljiljani itd.
Ovaj novi nalaz ljiljana iz blizine Glavatičeva upotpunit će repertoar njegovog prikazivanja raznih varijanti. Još će jednom potvrditi da je ljiljan u Bosni starovjeko obilježje njenog naroda čiji najstariji nalaz potječe od prije više od od 2000 godina, kako to pokazuje nalaz iz Ilidže kod Sarajeva, ucrtan na jednoj zemljanoj posudi. Bio je omiljen i u doba turske prisutnosti kad je također stavljan na nadgrobne spomemenike (nišane), ukrašavao je džamije (iznad ulaznih vrata u Magribijinoj džamiji na Marindvoru u Sarajevu, džamiji Husejniji u Gradačcu itd). I okupacione austrougarske vlasti su respektirale tradiciju ljiljana u Bosni. Između ostaloga njime je ukrašeno krunište krova oko čitave sarajevske viječnice. U svećanoj dvorani doma vojske u Sarajevu veliki lusteri su ukrašeni znacima ljiljana itd. Čak i dvorišnu ogradu stolne pravoslavne crkve usred Sarajeva krase ljiljani, respektirajući na taj način bosansku tradiciju”, napisao je Imamović na svom fb profilu.

PROČITAJ:   Završen prvi dio takmičenja u sportskoj, umjetničkoj gimnastici u organizaciji GK „Zvjezdice“ Konjic

radiokonjic.ba

17.07.2022

Možda vas zanima