Nakon što je konjička deponija krajem prošle godine bila prepuna žohara, nadležne službe su reagovale brzo i odlučno. Ipak, stručnjaci upozoravaju: bez preventivne dezinsekcije i prijavljivanja novih slučajeva – opasnost se može brzo proširiti na cijeli grad.
Krajem oktobra prošle godine, konjička deponija bila je pod opsadom – ne ljudi, nego žohara. dr. Armina Lazarević, specijalista epidemiologije i šefica HES Doma zdravlja Konjic opisuje šta je zatekla tokom epidemiološkog izviđanja i zašto su tadašnje scene bile uznemirujuće.
“To su bile najezde žohara. Mi smo dobili dojavu, krajem oktobra, da ima žohara. Napravili smo epidemiološko izviđanje na deponiji i ono što smo zatekli je bilo porožavajuće. To je zbilja bila najezda. Za žohara je poznato da izlazi noću, ali to je bilo u sred bijela dana, znači vi ne biste mogli doći sa svojim automobilom da odmah vaš automobil, gume automobila ne bi bile prekrivene žoharima. To su bile zbilja najezde.” pojasnila je nedavno u programu Radio Konjica doktorica Armina Lazarević.
Nakon što su utvrdili razmjere problema, Higijensko-epidemiološka služba uputila je hitan dopis nadležnim službama Grada Konjica, te su organizovali akciju dezinsekcije, uz pomoć stručnjaka iz drugih gradova i u saradnji s preduzećem Standard. Dr. Lazarević objašnjava kako je postupak sproveden – i zašto, i pored napretka, opasnost još nije potpuno uklonjena.
“Sarađivali smo sa ljudima koji imaju iskustvo, koji su imali problem žohara u svojim gradovima i sa onima koji su to uspješno riješili, tako da smo saznali koje dezinsekciono sredstvo koristiti, na koji način, i zaista smo radili prema njihovim uputama. Tako da smo mi u novembru mjesecu napravili dezinsekciju u saradnji sa uposlenicima Sandarda. Odrađeno je to po svim mogućim pravilima. Tako da sam izuzetno zadovoljna kako je sve to odrađeno, ali daleko od tog da smo sve žohare eliminisali. Mi smo ih stavili pod kontrolu.“
Iako su stavljeni pod kontrolu, borba sa žoharima nije gotova. Dr Lazarević pojašnjava zbog čega je neophodno raditi redovnu, sistematsku dezinsekciju svaka tri mjeseca – i kakve bi posljedice bile ako se žohari prošire u kanalizacioni sistem.
“Zbilja je odrađeno izuzetnim sredstvom, stavljeno je pod kontrolu, ali bi sad trebalo raditi svaka tri mjeseca sistematsku preventivnu dezinsekciju. Zašto? Nas je bilo strah da nam ne odu u kanalizacioni sistem. Kada bi otišli, bilo bi ih u svakom stanu.”
Nakon deponije žohari su mogli završiti kod svakoga od nas. Da se to ne bi desilo inspekcija je zatražila kontakte s upraviteljima zgrada i građanima, kako bi se na vrijeme otkrili pojedinačni slučajevi pojave žohara u stambenim objektima.
“Istovremeno bilo je ipak ono pitanje je li nam otišao negdje žohar, je li unešen u stan? Tako da smo opet preko inspekcije tražili da se stupi u kontakt sa upraviteljima, sa građanima, da vidimo da li ima pojedinih stambenih objekata gdje ima žohara. Zašto? Zbog preventive. Da pravovremeno odreagujemo. To je skroz drugačije nego kad se oni toliko razmnože da se svugdje rašire. Tad smo imali prijavu samo za tri ulaza. I tu je odrađeno.“
Mnogi građani pogrešno misle da pojava žohara znači da je dom neuredan, pokušavaju sakriti problem. Takav problem se desio i u pojedinim naseljima u Sarajevu, a prisutan je i u Jablanici poručila je dr Lazarević tokom gostovanja na Radio Konjicu, a koja pojašnjava i zbog čega je šutnja o tom problemu velika greška.
“Sarajevo navodi između ostalog problem da su mnogi ljudi krili. Imali su neku predstavu tamo gdje ima žohara da smatraju da je prljav stan, nehigijena a to je greška. I oni su to pokušali individualno rješavati, a to je nemoguće. Ako ih ima u jednom stanu, ima i u drugom i u trećem i svim stanovima u toj zgradi. Znači mora se raditi cijela zgrada jer ništa ne rješavamo ako uradimo samo jedan stan.“
Žohara se veoma teško riješiti, ali nije nemoguće. Sve je teže kada se problem pokušava sakriti. Dok se čeka na rješenje problema oni se množe velikom brzinom. Na sprječavanje najezde žohara možemo i trebamo djelovati i preventivno te doktorica Lazarević apeluje na sljedeće:
“Ovom prilikom apelujem na građane, ako imaju taj problem, da se obavezno jave kako bi se odradila dezinsekcija na vrijeme. A ponovo apelujem da pazimo da ih ne unesemo u prostor. Nemojte unositi pakete, pogotovo iz nekih skladišta. I nakon neke dostave, uvijek otvorite, pogledajte paket, pazite da ih ne unesete u stan.“
Pojava žohara je ozbiljno javnozdravstveno pitanje. Zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih službi, situacija na konjičkoj deponiji je stavljena pod kontrolu, ali borba protiv žohara mora biti nastavljena. Prevencija, saradnja i pravovremena dojava ključ su uspješnog rješenja ovog problema jer što duže vrijeme prolazi njih je sve više. Samo jedna ženka može proizvesti stotine novih jedinki. I zato kažemo da, ako ste vidjeli jednog žohara, vjerovatno ih je mnogo više skriveno oko vas, a skrivaju se na teško dostupnim mjestima – poput pukotina u zidovima, kuhinjskih aparata, odvoda, kanalizacije i ventilacija. Žohari mogu preživjeti bez hrane i do mjesec dana, a toliko su otporni da su zabilježeni slučajevi preživljavanja i u nuklearnim zonama.
Stoga, ukoliko znate da na nekom području ili u domu postoje žohari, prijavite taj problem ili gradskoj inspekciji ili higijensko-epidemiološkoj službi Doma zdravlja Konjic, jer zdravlje svih nas ovisi o odgovornosti svakog pojedinca.
radiokonjic.ba
07.08.2025.
amra@radiokonjic.ba
