„Rodno zasnovana diskriminacija i seksualno uznemiravanje – mehanizmi zaštite“, naziv je radionice koja se održava u našem gradu, a čiji cilj je ukazati na problem sa kojim se suočavaju policijske službenice širom BiH

„Rodno zasnovana diskriminacija i seksualno uznemiravanje – mehanizmi zaštite“ naziv je dvodnevnog treninga čiji je glavni cilj omogućiti bolje razumijevanje UN rezolucije 1325 Žene, mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini, poboljšati generalno položaj žena u sektoru sigurnosti i doprinijeti do rodno senzibilnijeg nadzora sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Tim povodom su se u Konjicu okupile policijske službenice iz gotovo svih policijskih agencija koje djeluju u Bosni i Hercegovini, poručio je generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Benjamin Plevljak:

“Položaj žena u sektoru sigurnosti, konkretnije u policijskim strukturama, nije onakav kakav bi trebao biti. Mi imamo Zakon o ravnopravnosti spolova koji jasno kaže da je 40% taj neki minimum da bismo govorili o ravnopravnosti spolova u javnim institucijama. Ono što su pokazali nalazi istraživanja Centra za sigurnosne studije jeste da smo mi negdje na pola puta. Kad  kažem na pola puta to znači da su žene u policijskim strukturama zastupljene sa 20%, ali tu su sve kategorije zaposlenika, a imamo tek 9% žena u statusu policijske službenice. Daleko ih je manje sa višim policijskim činovima, a veliki problem je i ne prepoznavanje rodno zasnovane diskriminacije. “

Kako se manifestuje rodno zasnovana diskriminacija, kakve sve oblike može da poprimi, šta je seksualno uznemiravanje, kakvi su oblici seksualnog uznemiravanja, policijske službenice spoznaće u okviru Inicijative „Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!“ koju finansira Europska unija, a sprovode Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva i Udruženje: Mreža policijskih službenica, te Centar za evropske sigurnosne studije iz Nizozemske.

Kristina Jozić predsjednica Udruženja Mreža policijskih službenica, jedna od prezentatorica treninga, poručuje kako se fokus sesije odnosi na podizanje svijesti  o prisutnosti rodno zasnovane diskriminacije unutar redova policije sa fokusom na seksualno uznemiravanje i uznemiravanje na osnovu spola, čega itekako ima pojašnjava Kristina Jozić:

“To znači da kada pregledate zvanične evidencije, prikupljate podatke o istraženim slučajevima rodno zasnovane diskriminacije, svega ih je nekoliko, jedan, dva, tri najviše. S druge strane, prilikom provođenja višestrukih anonimnih anketa u kojim su učestvovale policijske službenice, došle smo do podatka da je više od 50% anketiranih službenica tokom svoje profesionalne karijere bilo žrtva seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja na osnovu spola.“

Međutim, iako se tako često susreću sa tim grubim kršenjem prava, veoma teško se odlučuju na prijavu:

“Upravo zbog toga mi radimo na podizanju svijesti o ovom problemu. Prije svega da bi policijske službenice prepoznale oblike nedozvoljenog ponašanja na radnom mjestu. Kako bi bile svjesne da se radi o neadekvatnom ponašanju i upoznamo ih sa mehanizmama zašitite, koji itekako postoje unutar sektora sigurnosti, ali se nažalost ne koriste u dovoljnoj mjeri. Naime, seksualno uzimravljanje i uznemiravanje na osnovu spola, pored toga što predstavljaju disciplinski prekršaj, predstavljaju čak i krivično dijelo. Nama je cilj da se policijske službenice upoznaju s ovim ponašanjem te kako bi znale i kako odreagirati kada se ono desi.“

Cilj je skrenuti pažnju i na zakonsku regulativu i obaveze poslodavca jer policijski organi su dužni poduzeti određene mjere prevencije kako da takvih ponašanja ne bi dolazilo na radnom mjestu, a ukoliko dođe, to je vrlo često, teško dokazati poručuje predsjednica udruženja te dodaje:

  “U ovakvim situacijama imate problem nedostatka dokaza i službenice su svjesne da je vrlo teško dokazati određene radnje. Zbog toga mi isto tako sugeriramo, ako su kroz duži period žrtva određenih ponašanja da evidentiraju, da naprave svoje vrste dnevnika. Pa kažu tog i tog datuma, taj kolega ili kolegica mi je rekao ili uradio to i to. Tako da se i one osvijeste da se to stvarno dešava, i da jednog dana, ako dođe to do toga da se mora prijaviti, da imaju određeni dnevnik koji im može pomoći i prilikom eventualnog dokazivanja.“

Kada govorimo o seksualnom uznemiravanju i uznemiravanju na osnovu spola, naravno nisu isključeni ni muškarci, ali kao i kada govorimo o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja,  žene su najčešće žrtve.

“Ono što smo mi, na primjer, prepoznali kroz rad sa velkim brojem žena iz 16 policijskih agencija u BiH, jeste da će žene vrlo lako prepoznati seksualno uznemiravanje u vidu neke fizičke radnje, pa čak i verbalno do neke mjere. To mogu biti neki ne tako banalni primjeri poput prepričavanja viceva sa seksualnom konotacijom u prisutstvu kolega gdje se kolegice osjećaju neugodno, pa izlaze iz ureda ili službenog vozila i tako dalje. To naravno nije u redu, jer vi ste na radnom mjestu i ne treba da se osjećate poniženo ili degradirano. Jednostavno, takvim radnjama nije mjesto tu. Imamo i primjere kada se komentira fizički izgled kolegica, kako im stoji uniforma ili civilna odjeća, da li im izražava određene dijelove tijela  i tako dalje. Veoma često ni kolegice ni kolege takve radnje ne znaju prepoznati kao seksualno uznemiravanje, jer nekad prosto nije namjera da se nekoga seksualno uznemirava.“

Osim toga, teško je ponekad prepoznati i uznemiravanje na osnovu spola.

“To su one radnje, na primjer, da se komentarišu žene tipa, nije mi mjesto u policiji, ili idite u kuhinje, razvijajte pite i tako dalje. To su neki komentari koji su dio svakodnevice i mi to donekle smatramo normalnim. Međutim, takvi komentari također spadaju pod uznamiravanje na osnovu spola, naravno ako proizvode ovu posljedicu povrede ličnog dostojanstva, integriteta i tako dalje” pojašnjava Kristina Jozić.

Kada  je u pitanju seksualno uznemiravanje i uznemiravanje na osnovu spola, jedan od elemenata koji je jako bitan jeste namjera, odnosno da namjera nije presudna za postojanje i za utvrđivanje odgovornosti.

Dakle, iako neko nije imao namjeru da proizvede zabranjenu posljedicu, ako je došlo do posljedice, uznemiravanje ipak postoji. Policijski službenci i službenice su dužni poznavati takva ponašanja i radnje koje potpadaju pod seksualno uznamiravanje i upravo zbog toga je jako bitno podizanje svijesti o ovim problemima, poručeno je sa treninga „Rodno zasnovana diskriminacija i seksualno uznemiravanje – mehanizmi zaštite“ koji se održava u Konjicu 24. i 25.juna 2025.godine.

radiokonjic.ba

24.06.2025.

amra@radiokonjic.ba