Za Salema Hrnjicu pčelarstvo je velika ljubav, a proizvodnja meda posao koji radi veoma uspješno, što dokazuje i deset zlatnih medalja koje je nedavno osvojio na dva sajma. U Tuzli je na manifestaciji “Medena” za kvalitet nekoliko vrsta meda dobio sedam medalja, a u Cazinu tri, što ga svrstava među najuspješnije pčelare u BiH. Govoreći o rezultatima svoga rada, Salem Hrnjica je kazao za radiokonjic.ba da je prezadovoljan ostvarenim uspjehom.
“Zlatne medalje nisu došle tek tako, nego je to rezultat rada i uloženog truda. U Tuzli je na Međunarodnom sajmu “Medena” učestvovalo 25 zemalja, a u konkurenciji je bilo 530 uzoraka meda. Osvojio sam sedam zlatnih medalja za isto toliko vrsta meda-kadulja, livada, bagrem, kesten, šumski, med sa borovim iglicama i krem med. Prezadovoljan sam, posebno što sam i u Cazinu osvojio tri zlatne medalje, od kojih je jedna za kestenov med, što me baš obradovalo, jer je na tom području srce kestenove šume. To mi baš puno znači”-kazao je Hrnjica, dodavši da su njegovi medovi ocjenjeni sa maksimalnim brojem bodova.
Proizvodnja meda ove godine je, prema riječima Hrnjice, bila uspješna. Kao seleći pčelar, obišao je mnoga područja u BiH u potrazi za kvalitetnom ispašom za svoje pčele. One su mu to vratile prikupivši dvije tone kvalitetnog meda, koji je u kratkom roku pronašao kupce.
“Selim pčele na sve moguće paše, gdje god imam opremu odnosno sms vage. Ako vaga pokaže da ima meda, onda idem tamo. Obilazim mnoga područja-u Popovo polje idem na kadulju, u Modriču i prema Savi idem po bagremov med, dok na području Nišića-Olovo pčele sakupljaju šumski med. Na području Neretvice (Studenčica, Čelina) se sakuplja livadski med, a na prostoru Buturović Polja i Višnjevica kestenov med. Sezona je bila dobra, bagrem je bio najunosniji i po košnici je bilo od 42 do 47 kg meda. Naravno, ne uzima se sve, pola se ostavlja u košnici pčelama. Ove sezone proizveo sam dvije tone meda, ali je to već sve prodato”-priča nam Salem.
Pčelarstvo Hrnjica posjeduje i BH Biocert, što je certifikat za organsku proizvodnju. Na ovaj korak naš sagovornik se odlučio prije nekoliko godina, što je zahtijevalo ispunjavanje strogih kriterija proizvodnje organskog meda, kaže Salem Hrnjica.
“Organsku proizvodnju meda imam posljednjih 7-8 godina. Oprema mora biti od inoksa, košnice se farbaju vodenim eko bojama, maticama se ne smiju podrezivati krila, vosak mora biti 100% prirodni. Košnice ne smiju biti u blizini zagađivača, nego u netaknutoj prirodi, tako da ima dosta toga što se mora ispuniti da bi proizvodnja meda bila organska. Također, svake godine se obnavlja certifikat”-naglasio je Hrnjica.
Ovaj vrijedni konjički pčelar je ove godine proširio proizvodnju sa još stotinu košnica i trenutno ima 250 pčelnjih društava u svom pčelinjaku. No, na tome ne misli stati, nego planira i dalje širiti proizvodne kapacitete.
“Ove godine mi je cilj još uložiti u opremu, a nešto sam već naručio, jer pčele zahtijevaju da se stalno radi i ulaže u ovaj posao”-kazao je Salem Hrnjica, koji uvijek nastoji ići korak dalje, pa je ovih dana poslao uzorke meda za međunarodno takmičenje u kvaliteti meda u Zagrebu i Vukovaru. Također, ove godine se prijavio i za takmičenje u Londonu, koje će biti održano 2026.godine.
radiokonjic.ba
24.09.2025.
samra@radiokonjic.ba
