Bjeli štap nije samo pomagalo, već simbol nezavisnosti slijepih osoba. Još 15. oktobra 1964. godine, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Lyndon Johnson, proglasio je ovaj datum Međunarodnim danom bijelog štapa kako bi skrenuo pažnju na prava i potrebe slijepih osoba. Inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka u saobraćaju potekla je još 1930. godine od Francuskinje Gilles de Herbmont. Masovna upotreba posebno tzv. dugog bijelog štapa počinje nakon Drugog svjetskog rata. Danas je to najprepoznatljiviji simbol slijepih osoba, ali i sredstvo koje im omogućava kretanje i snalaženje u prostoru. Predsjednik Saveza slijepih Federacije Bosne i Hercegovine, Fikret Zuko, ističe da osobe koje ne vide, svoj vid moraju nadomještati različitim pomagalima, od kojih su mnoga teško dostupna u Bosni i Hercegovini.
“Slijepi ljudi trenutno u Bosni i Hercegovini objektivno ne mogu nabaviti nijedno pomagalo. Jednostavno, ne postoji nijedna firma koja vrši nabavku pomagala u Bosni i Hercegovini, a u kantonima i entitetima nema razumijevanja da se tim ljudima obezbijede adekvatna pomagala”- kazao je Zuko.
Osim toga, Zuko naglašava da veliki izazov predstavlja i obrazovanje te zapošljavanje slijepih osoba, gdje, kako navodi, postoji određeno razumijevanje nadležnih struktura, ali konkretni koraci još nisu poduzeti.
“Ljudi koji žele da se školuju, da se zaposle i funkcionišu samostalno, nemaju nikakve uslove za to. Ne mogu imati asistenta. Imamo situaciju u kojoj nas političari, kada razgovaramo s njima, djeluju kao da žele pomoći, ali u praksi ne čine ništa da promijene ambijent u kojem mi živimo”- dodao je Zuko.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu živi oko 39 miliona slijepih osoba. Svakodnevne prepreke poput neprilagođenih površina, arhitektonskih barijera i nepristupačnih javnih ustanova njihovu svakodnevicu čine izuzetno zahtjevnom. U takvim uslovima bijeli štap postaje produžena ruka, dok je sve što se nalazi izvan njegovog dometa često nepoznanica i potencijalna opasnost. Na području Bosne i Hercegovine, prema podacima Saveza slijepih Federacije Bosne i Hercegovine, koje iznosi predsjednik Fikret Zuko, trenutno živi oko pet hiljada slijepih i teže slabovidnih osoba. On ističe kako ova populacija zaslužuje adekvatnije uslove za život i ravnopravnije učešće u društvu.
“Mislim da mi zaslužujemo da imamo adekvatnije uslove za život, da trebamo imati bolju podršku, da se možemo ravnopravno školovati, formirati svoje porodice, zadovoljavati neke potrebe iz oblasti sporta i kulture, kao i svi drugi građani. Ne samo da možemo zadovoljavati te potrebe, nego to trebamo raditi na isti način i na istom mjestu gdje to rade i svi drugi građani”- pojašnjava Zuko.
Moderna tehnologija, poput govorne asistencije na pametnim telefonima, GPS sistema prilagođenih slijepima i taktilnih mapa, olakšava svakodnevni život slijepih osoba. No, unatoč tome, i dalje je neophodan kontinuiran rad na edukaciji zajednice i pružanju individualne podrške svakoj osobi koja se suočava s ovim oblikom invaliditeta. Ovaj dan podsjeća na važnost informisanja i razumijevanja izazova s kojima se ova populacija suočava.
radiokonjic.ba
15.10.2025.
