Centar za socijalni rad Konjic u saradnji sa Udruženje socijalnih radnika HNK-a i Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK organiziralo je danas u Konjicu povodom obilježavanja 15.maja, Međunarodnog dana porodice, javnu tribinu pod nazivom “Šta je hraniteljstvo”, u okviru projekta” Svako dijete treba porodicu”. Sastanku su prisustvovali prosvjetni radnici i pedagozi iz osnivnih i Srednje škole Konjic, te dvije hraniteljske porodice.
Hraniteljstvo je usluga socijalne zaštite, kojom se djeci ili punoljentoj osobi koja su privremeno ili trajno lišena roditeljskog, odnosno porodičnog staranja, omogućava zaštita u porodičnom okruženju odnosno u hraniteljskim porodicama, poručeno je sa današnje Javne tribine “Sta je hraniteljstvo” koja je održana u Konjicu. Cilj projekta bilo je informisati javnost, u ovom slučaju prosvjetne radnike i pedagoge iz obrazovnih ustanova o značaju hraniteljstva, kazala je Nadira Đapo, dirketorica Centra za socijlani rad Konjic.
“Ono o čemu smo govorili jeste uloga i značaj hraniteljstva za našu lokalnu zajednicu kao i za Centar za socijalni rar, te o bitnosti kada je u pitanju smještaj djece u hraniteljsku porodicu i o velikom broju djece koja će možda u narednom periodu biti smještena u hraniteljske porodice. Iskreno se nadamo da su prisutni sa ove javne tribine mogli čuti naše poruke i da će ih prenijeti, kako bi naša lokalna zajednica razvijala i institut hranitljstva”-izjavila je Đapo.
Najčešći razlozi smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu su: napuštanje djeteta od strane roditelja, grubo zanemarivanje, zapuštanje i zlostavljanje djece od strane njihovih roditelja, spriječenost roditelja da brinu o djeci zbog bolesti, smrt roditelja, te druge situacije u kojima je potrebno zbrinuti dijete u hraniteljsku porodicu.
Postoje četiri vrste hraniteljstva prema potrebi: tradicionalno, specijalizovano, hitno i povremeno, a prema statusu srodničko i nesredničko. Kako je istaknula direktorica Centra za scijalni rad Konjic, najčešće je zastupljeno srodničko hraniteljstvo.
“U većem broju je zastupljeno srodničko hraniteljstvo i Centar za socijalni rad u tom dijelu pruža podrušku. Međutim, drugi oblici hraniteljstva nisu zastupljeni, ne samo u Gradu Konjicu, već i u FBiH. Trenutno se radi na izmjeni Zakona o hraniteljstvu, tako da hitno i specijalizovano hraniteljstvo morat će biti bolje definisano, kako bi imali ljude koji žele da se bave hraniteljstvom”-rekla je Nadira Đapo, direktorica Centra za socijalni rad Konjic.
Hasan Alić, viši stručni saradnik u Centru za socijalni rad Konjic i koordinator stručnog tima koji obavlja poslove hraniteljstva, naveo je da trenutno imaju šestero djece u Konjicu koja su smještena u hraniteljske porodice.
“Imamo smještenu djecu u dvije porodice u srodničkom hraniteljstvu i dvije u nesrodničkom hraniteljstvu. Radio se o ukupno šestero djece, od kojih je troje smješteno u Konjicu, a troje je u nadležnosti drugih centara za socijalni rad. Porodicu imaju pravo na hraniteljsku naknadu i naknadu troškova za izdržavanje hranjenika, ali pod uslovima određenim zakonom. U nesrodničkom hraniteljstvu, s obzirom da te osobe nisu dužne izdržavati malodobnu djecu odnosno mlađe punoljetnike koji su na školovanju, njima pripada hraniteljska naknada u iznosu od 15% od prosječne plaće u FBiH ostvarene u prethodnoj godini, koja se uvećava za svakog narednog hranjenika za 15%. U srodničkom hraniteljstvu osobe koje su dužne izdržavati djecu nemaju pravo na hraniteljsku naknadu odnosno naknadu radi uloženog truda i rada za podizanje djece. Međutim, u praksi u našem kantonu, za razliku drugih kantona, priznajemo naknadu i isplaćujemo na ime troškova izdržavanja hranjenika, a to je 30% u tradicionalnom hraniteljstvu”-naveo je Alić.
S druge strane, biti hranitelj znači pružiti ljubav, siguran i topao dom djeci bez roditeljskog staranja. Ukoliko želite oplemeniti život ove djece, poklanjajući im porodicu i sebe kao roditelje, potrebno je da ispunjavate određene uslove o čemu se svaki pojedinac može informisati u nadležnim centrima za socijalni rad.
Najveći problem širom Bosne i Hercegovine jeste da građani nemaju u dovoljnoj mjeri razvijenu svijest o hraniteljstvu, o njegovoj važnosti i humanim obilježjima. Posebno je izražen i problem male zainteresovanosti hranitelja za djecu sa smetnjama u razvoju. Iako je hraniteljstvo jedan od najzdravijih i naboljih oblika brige o djeci u BiH, ono još uvijek nije zaživjelo u mjeri kao u nekim drugim državama. Međutim, zadnjih godina intenzivno se radi na promociji i razvoju hraniteljstva, pa se u centrima za socijalni rad nadaju da će se situacija promjeniti i da će veći broj naših građana poželjeti da podijeli svoj dom sa djecom koja ga nemaju.
radiokonjic.ba
16.05.2024.
samra@radiokonjic.ba
