Za Salema Hrnjicu pčelarstvo je velika ljubav, a proizvodnja meda posao koji radi veoma uspješno, što dokazuje i deset zlatnih medalja koje je nedavno osvojio na dva sajma. U Tuzli je na manifestaciji “Medena” za kvalitet nekoliko vrsta meda dobio sedam medalja, a u Cazinu tri, što ga svrstava među najuspješnije pčelare u BiH. Govoreći o rezultatima svoga rada, Salem Hrnjica je kazao za radiokonjic.ba da je prezadovoljan ostvarenim uspjehom.

“Zlatne medalje nisu došle tek tako, nego je to rezultat rada i uloženog truda. U Tuzli je na Međunarodnom sajmu “Medena” učestvovalo 25 zemalja, a u konkurenciji je bilo 530 uzoraka meda. Osvojio sam sedam zlatnih medalja za isto toliko vrsta meda-kadulja, livada, bagrem, kesten, šumski, med sa borovim iglicama i krem med. Prezadovoljan sam, posebno što sam i u Cazinu osvojio tri zlatne medalje, od kojih je jedna za kestenov med, što me baš obradovalo, jer je na tom području srce kestenove šume. To mi baš puno znači”-kazao je Hrnjica, dodavši da su njegovi medovi ocjenjeni sa maksimalnim brojem bodova.

Proizvodnja meda ove godine je, prema riječima Hrnjice, bila uspješna. Kao seleći pčelar, obišao je mnoga područja u BiH u potrazi za kvalitetnom ispašom za svoje pčele. One su mu to vratile prikupivši dvije tone kvalitetnog meda, koji je u kratkom roku pronašao kupce.

“Selim pčele na sve moguće paše, gdje god imam opremu odnosno sms vage. Ako vaga pokaže da ima meda, onda idem tamo. Obilazim mnoga područja-u Popovo polje idem na kadulju, u Modriču i prema Savi idem po bagremov med, dok na području Nišića-Olovo pčele sakupljaju šumski med. Na području Neretvice (Studenčica, Čelina) se sakuplja livadski med, a na prostoru Buturović Polja i Višnjevica kestenov med. Sezona je bila dobra, bagrem je bio najunosniji i po košnici je bilo od 42 do 47 kg meda. Naravno, ne uzima se sve, pola se ostavlja u košnici pčelama. Ove sezone proizveo sam dvije tone meda, ali je to već sve prodato”-priča nam Salem.

Pčelarstvo Hrnjica posjeduje i BH Biocert, što je certifikat za organsku proizvodnju. Na ovaj korak naš sagovornik se odlučio prije nekoliko godina, što je zahtijevalo ispunjavanje strogih kriterija proizvodnje organskog meda, kaže Salem Hrnjica.

“Organsku proizvodnju meda imam posljednjih 7-8 godina. Oprema mora biti od inoksa, košnice se farbaju vodenim eko bojama, maticama se ne smiju podrezivati krila, vosak mora biti 100% prirodni. Košnice ne smiju biti u blizini zagađivača, nego u netaknutoj prirodi, tako da ima dosta toga što se mora ispuniti da bi proizvodnja meda bila organska. Također, svake godine se obnavlja certifikat”-naglasio je Hrnjica.

Ovaj vrijedni konjički pčelar je ove godine proširio proizvodnju sa još stotinu košnica i trenutno ima 250 pčelnjih društava u svom pčelinjaku. No, na tome ne misli stati, nego planira i dalje širiti proizvodne kapacitete.

“Ove godine mi je cilj još uložiti u opremu, a nešto sam već naručio, jer pčele zahtijevaju da se stalno radi i ulaže u ovaj posao”-kazao je Salem Hrnjica, koji uvijek nastoji ići korak dalje, pa je ovih dana poslao uzorke meda za međunarodno takmičenje u kvaliteti meda u Zagrebu i Vukovaru.  Također, ove godine se prijavio i za takmičenje u Londonu, koje će biti održano 2026.godine.

radiokonjic.ba

24.09.2025.

samra@radiokonjic.ba

Obilježavanje 105. godišnjice rođenja Zulfikara Zuke Džumhura, jednog od najpoznatijih Konjičana, okupilo je danas brojne posjetioce u njegovoj rodnoj kući. U okviru manifestacije Teatar baština 2025. organizovan je Dan otvorenih vrata uz prateći program koji je uključivao likovnu radionicu za učenike. Muhamed Krnjić uposlenik ustanove Narodnog univerziteta Konjic istaknuo je da je njegovanje sjećanja na Zuku važno, ne samo kao tradicija, već i kao dio identiteta ovog grada.

„Moramo cijeniti naše ljude i to je nešto što svake godine pokušavamo kroz razne programe. Do sada smo to radili svake godine i nastavit ćemo tako, kako za godišnjicu rođenja, tako i godišnjicu smrti. Bitna je ta kultura sjećanja i pamćenja za naše ljude koji su dali veliki doprinos u kulturnom svijetu, a znamo da je sam Zuko bio jedna neponovljiva ličnost na području bivše Jugoslavije, jer je u svom stvaralaštvu djelovao u više segmenata, ne samo karikature. Tu su njegova djela, poznata emisija „Hodoljublja“ zbog koje ga i danas ljudi iz bivše države, iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, rado pamte. Osim toga, tu su i karikature, crteži, scenografije i kostimografije za pozorišta koja je radio, putopisi, a posebno “Nektrolog jednoj čaršiji” jedno remek-djelo za koje je Ivo Andrić napisao predgovor. To pokazuje kolika je Zuko veličina, jer mu je Nobelovac napisao predgovor, što nikome drugi nije uradio, ni tada ni poslije, što potvrđuje njegov značaj”- kazao je Krnjić.

Krnjić je istaknuo i da Zukino nasljeđe nadilazi granice grada i države, te da njegovo ime s ponosom spominju i posjetioci iz cijelog regiona. Posebno mjesto u obilježavanju današnjeg programa zauzela je likovna radionica “Putem Zukinih karikatura”, koju je vodio Dino Džumhur, također uposlenik Narodnog univerziteta Konjic. Džumhur je kazao da je cilj radionice da djeca kroz umjetnost upoznaju Zukinu ličnost i ostave trag vlastitog doživljaja.

„Ta radionica se zove “Putem Zukinih karikatura”. Tema je takva jer se čitav dan ovdje priča o Zuki. Mi im kažemo da ne dajemo ocjene, već da uživaju na svoj način i prenesu ove karikature, ali prvenstveno je najbitnije da zapamte ko je bio Zuko. Njihovi crteži ostaju im za uspomenu da su bili i učestvovali u jednoj takvoj radionici. Djeci je drago u ovom ambijentu da rade, tako da sve bude super“- istaknuo je Džumhur.

Među posjetiocima bila je i Daniela Artić, Konjičanka koja trenutno živi u Holandiji, a svoje utiske rado je podijelila s nama.

„Volim umjetnost i sretna sam što danas mogu posjetiti Zukinu kuću. Obožavam umjetnost i njegove putopise, sve sam pratila dok sam bila mlađa. Karikature, putopise, njegove knjige sa ilustracijama i sretna sam što danas mogu vidjeti mjesto gdje se on rodio i njegova djela“- izjavila je Artić.

Zukina rodna kuća otvorena je za sve posjetioce i vikendom, u okviru ljetne šeme rada koja je još uvijek na snazi. Tokom vikenda kuća je otvorena od 10 do 15 sati, a uposlenici Narodnog univerziteta Konjic svakodnevno su tu spremni da dočekaju sve koji žele pobliže upoznati Zukin život, djelo i nasljeđe.

radiokonjic.ba

24.09.2025.

FK Igman danas igra utakmicu Kupa FBiH protiv Tuzla Cityja, dok se istovremeno priprema za ključni prvenstveni meč protiv prvoplasiranog TOŠK-a. Trener Igmana, Dario Damjanović, otvoreno je progovorio o krizi u klubu, nedostatku motivacije i teškom razdoblju za ekipu.

Porazi kao “šlag na tortu”

Damjanović je objasnio da je poraz od Tomislava samo kulminacija loših rezultata, ali da je sve počelo porazom od Travnika, od kojeg se ekipa i dalje nije oporavila.

“Nismo se uspjeli oporaviti od Travnika, pa smatram da je Tomislav pao baš na mjesto kako treba. Bolje nismo ni zaslužili, počevši od sebe, stručnog štaba pa sve do igrača”, izjavio je Damjanović.

Nedostatak borbenosti i motivacije

Trener je izrazio duboko razočaranje mentalitetom nekih igrača, naglašavajući da djeluju “hladno” i da klub ne stavljaju na prvo mjesto. Prisjetio se svoje igračke karijere, ističući da nikada nije dopustio da mu neko prigovori zbog nedostatka maksimalne predanosti, bez obzira na veličinu kluba.

“Pitanje je koliko je ko motivisan i koliko vidi sebe u ovom sportu,” rekao je. “Igrače trenutno ne možemo mijenjati, ali oni moraju na terenu pokazati da im je stalo do kluba, do pozitivnih rezultata.”

Damjanović je naglasio da mladi igrači u ekipi ne mogu podnijeti pritisak koji se nametnuo nakon ispadanja iz Premijer lige. Upozorio je da, ako se pristup ne promijeni, lako se može dogoditi da Igman ispadne i iz Prve lige Federacije.

Uprkos svemu, trener se nada da će predstojeća utakmica protiv TOŠK-a biti prekretnica. Pozvao je navijače da podrže ekipu, nadajući se da će njihova borbenost i želja doći do izražaja.

Utakmica protiv TOŠK-a igra se u subotu, 27. septembra, u 15:30 sati na Gradskom stadionu u Konjicu.

radiokonjic.ba

24.09.2025.

alisa@radiokonjic.ba

Šabac je od 18. do 20. septembra bio domaćin Čivijade i Čivijaškog karnevala, jedinstvene manifestacije koja ovaj grad već decenijama pretvara u regionalnu prijestolnicu humora, satire i karnevalske zabave. Među brojnim programima poseban značaj ima tradicionalni konkurs za aforizam, karikaturu i satiričnu priču, koji svake godine okuplja autore iz cijelog svijeta. Ove godine, u kategoriji aforizama, prvu nagradu odnio je Ekrem Macić iz Konjica, pisac, satiričar i autor osamnaest knjiga, koji je svojim oštrim, ali duhovitim perom već godinama prisutan na regionalnoj i međunarodnoj književnoj sceni.

“Što se tiče Čivijade, to je za mene jedan prestižni konkurs, javni poziv za region, pa čak i šire. Ove godine je bilo autora koji su svoje radove slali od Amerike do evropskih zemalja, Švicarske i drugih. Čivijada ima dugu tradiciju i predstavlja značajan događaj u oblasti satire, poezije i književnog stvaralaštva. U okviru konkursa takmiče se aforizmi, kratke satirične priče i karikature, tri osnovne kategorije. Međutim, u sklopu ove manifestacije odvija se mnogo različitih programa, iako satirični sadržaji dominiraju”- izjavio je Macić. .

Ove godine, među hiljadama pristiglih aforizama, upravo su misli našeg sugrađanina osvojile žiri, naveo je Macić.

“Po podacima koje sam tamo dobio, bilo je preko hiljadu, možda skoro dvije hiljade aforizama u konkurenciji. Bilo je i dosta kratkih satiričnih priča, u kojima nisam učestvovao, kao i karikatura. Konkurencija je svake godine jaka. Ipak, 57 godina tradicije nije mala stvar u odnosu na neke druge javne pozive u regionu kada je riječ o satiri. Ove godine predsjednica žirija bila je direktorica biblioteke u Šapcu. Ona je javno izjavila da je između mene i naredno plasiranih autora bilo desetak praznih mjesta. Neskromno, ali tako je bilo“- dodao je Macić.

Nakon nekoliko godina stvaralačke tišine, kako sam navodi, ove godine se vratio pisanju aforizama i satiričnih tekstova.

“Svjesno sam napravio jednu duhovnu pauzu, jer znate, organizam se zasiti svega, pa i duhovnosti. Imao sam i neke privatne razloge. Pauzirao sam ne samo od Čivijade, nego i od drugih konkursa u regionu. Govorim najviše o satiri, jer sam se u tom žanru najviše ostvario. Imao sam i nekoliko proznih radova, objavio sam jednu knjigu proze i kratkih priča, ali to, po meni, nije bilo na visokom nivou. Bavio sam se i poezijom, i s nekoliko pjesama sam postigao solidan uspjeh, ali sam se ipak najviše istakao u aforizmu“- pojasnio je Macić.

Ekrem Macić iza sebe ima osamnaest objavljenih knjiga, više od dvadeset međunarodnih nagrada i prevode na dvanaest jezika. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, kao i Beogradskog aforističarskog kruga. Iako mu je satira primarni žanr, okušao se i u prozi, poeziji i književnoj kritici. U Šapcu, mjestu gdje je održana Čivijada, Maciću je, osim priznanja za aforizam, uručena i antologija evropskog aforizma pod nazivom “Bauk aforizam kruži Evropom”, u kojoj je zastupljeno oko 150 autora iz 40 zemalja.

radiokonjic.ba

23.09.2025.