U alpinizmu nema laganja, varanja, pretvaranja, izmišljanja, a istina pomaže čovjeku da nađe ravnotežu u životu
U okviru Konjičkog kulturnog ljeta, manifestacije koju godinama organizuje Narodni univerzitet Konjic, večeras je upriličeno predavanje Muhameda Gafića, alpiniste, planinara, gorskog spasavaoca, instruktora, policajca-specijalca, sociologa, pisca…
Predavanje su organizovali Klub Pi iz Konjica i Planinarsko društvo Borašnica Konjic.
Muhamed Gafić planinari više od 50 godina i gotovo isto toliko dugo je alpinista. Uspješno je penjao na Mont Blanc, popeo više od 800 alpinističkih uspona, više od deset ekspedicija, dva preživljena pada u stijeni. Kako kaže, u njegovom životu se sve vrti oko alpinizma iako mnogi penjanje na najviše vrhove smatraju nepotrebnim, donekle samoživim načinom života. Gospodin Gafić to pojašnjava na sljedeći način:
“Alpinisti često koriste izraz “Osvajači beskorisnog”. To nije cinizam nego šala na vlastiti račun jer itekako ljudi koji krenu putem alpinizma imaju veliku korist. Ja sam svjedok tome, jer sam ostvario višestruku korist od alpinizma izgrađujući svoju ličnost. Alpinisti se trude da postanu bolji ljudi, savladavaju svoje slabosti i tako podižu svoje sposobnosti na viši nivo. Alpinizam me naučio da ne smijem da lažem, to je susret sa samim sobom gdje nema laganja, varanja, pretvaranja, izmišljanja. Sve je istina. Ta istina pomaže čovjeku da nađe ravnotežu u životu, da nađe mjesto u kojem će biti zadovoljan, u kojem će biti zadovoljni njegovi najbliži. Mjesto u kojem će se ponašati u skladu sa najvišim humanim principima.”
Konjičkoj publici je pojasnio kako je to izgledao uspon na Mont Everest 1979.godine. Bio je član jugoslavenske ekspedicije. Osim gospodina Gafića u toj ekspediciji je bio još jedan član iz Bosne i Hercegovine, Muhamed Šišić. Ekspedicija je imala za cilj prvi jugoslavenski uspon na najviši vrh svijeta, Mount Everest, ali i ispenjati novi smjer po nepenjanom tzv. Zapadnom grebenu, koji je nakon toga i dobio naziv Jugoslavenski smjer. Tadašnji državni vrh ovaj uspon je proglasio najvećim uspjehom jugoslavenskog sporta do tog vremena. Do te godine na vrhu Everesta stajala su samo 84 čovjeka, i niko nije tamo stigao zapadnim grebenom koji se proteže u dužini od 6,5 km.
Surovi, ekstremni vremenski uslovi, vjetar koji dostiže brzinu i 150 km/h, snijeg, snježne oluje, surov, ekstreman teren, noći na otvorenom, pogibija prijatelja – sve je to opisano tokom predavanja, a kako su došli na ideju da takvo predavanje bude organizovano u Konjicu pojašnjava Emir Lizde iz Kluba PI:
“Kao i sve naše ideje, nastojimo relizovati nešto što je zanimljivo i nama i našim sugrađanima. I ovo smo realizovali iz ljubavi i želje da predstavimo nešto novo u našem gradu. Ovo je definitivno netipičan događaj. Svi mi znamo šta nama znači priroda, planina, Prenj, ali i Neretvica, Neretva. Iz svega toga smo nastojali ugostiti gospodina Gafića kako bismo oplemenili ovaj ljetni period.”
Predsjednik PD Borašnica Rasim Nuhić o predavanju kaže:
“Zaista sam oduševljen. Prije svega oduševila me ideja momaka iz PI Kluba. Ova večer je pokazala koliko je interesovanje za ovakve teme, puna je Bosanska soba jer od ovakvih ljudi, predavača poput alpiniste Gafića se zaista može mnogo čuti i naučiti.”
Nakon predavanja gospodin Gafić je poklonio čestiri seta po osam knjiga za Gradsku biblioteku, PI Klub, PD Borašnica i GSS Konjic.
Prisutni su imali priliku i kupiti neke od njegovih knjiga poput: Sarajevski rulet, Sarajevski rulet 25 godina poslije, Odiseja 7000 i Zrelo Doba.
radiokonjic.ba
05.07.2023.
