Dalibor Ramović iz Goražda prije tri dana izvršio je samoubistvo vješanjem u pritvorskim prostorijama Policijske stanice Mostar.
Nakon obavljenog uviđaja na licu mjesta, utvrđeno je da je samoubistvo izvršeno pertlom izvučenom sa trenerke.
Mostarska policija je istog dana u alkoholiziranom stanju privela Ramovića u prostorije policije nakon što im je prijavljeno da remeti javni red i mir. U međuvremenu, policijskom obradom i provjerom podataka, utvrđeno je da je za njim raspisana potjernica od strane suda u Trebinju, zbog čega je zadržan u policijskim prostorijama.
Dan kasnije, srećom, u Studentskom centru Mostar neuspješno je pokušan pokušaj samoubistva. Studentica je rođena 2000. Ona je pokušala da izvrši samoubistvo presijecanjem vena, potvrđeno je iz županijskog MUP-a.
Nakon ukazane medicinske pomoći, djevojčica je prevezena na Odjel za neuropsihijatriju KBC-a Mostar.
Crna statistika
Prema zvaničnoj statistici, svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu izvrši samoubistvo, a to je drugi uzrok smrti tinejdžera, starosti između 15 i 24 godine.
Udruženje za međusobnu pomoć u psihičkim smetnjama Fenix upozorava na poražavajuću statistiku kada je riječ o broju samoubistava u Bosni i Hercegovini. Posebno alarmantnom smatraju činjenicu da se sve više mladih ljudi okreće činu oduzimanja života.
“Nažalost, oni, kao i stariji sugrađani, ne odlučuju se nekome povjeriti i zato apelujemo na roditelje, rodbinu, kao i prosvjetne i zdravstvene radnike, da ne drže tajnu ako osoba kontaktira njih, pa čak insinuira namjeru samoubistva“, kaže koordinatorica Udruženja Fenix Sandra Mustafić.
Kao društvo nastojimo izbjeći usvajanje zdravih modela ponašanja, smatra psiholog Bojan Šošić.
Određeni nivo odgovornosti, kako kaže, snose mediji, koje savjetuje u kreiranju kodeksa i usvajanju normi ponašanja kada je u pitanju izvještavanje o samoubistvima.
– Postoji efekat imitacije kada su u pitanju samoubistva, odnosno vjerovatnoća izvršenja djela se povećava kada ima više vijesti o tome. S druge strane, u opštem uređenju društva nismo demokratizirani da bismo shvatili šta znači građanski aktivizam i odgovornost, kaže Šošić.
Prema njegovom mišljenju, građani bi trebali, svako na svoj način, tražiti primjere dobrog oko sebe. Ima toga, naglašava, ali smo zajedno počeli da odustajemo od priznanja.
– Moramo sagledati šta je dobro i početi graditi mreže kao paralelni sistem koji bi počeo da se suprotstavlja zlu koje nam nameću oni koje kao da demokratski biramo, dodaje Šošić.
Savremeni načini života također imaju veliki utjecaj na mentalno zdravlje mladih, posebno u kontekstu korištenja društvenih mreža. Teško je distancirati se od svega, pogotovo kada pročitate negativan komentar o sebi. I tome se moramo oduprijeti. U konačnici, depresija, anksioznost i osjećaj beznađa rezultiraju povećanim brojem samoubistava u Bosni i Hercegovini, zemlji u okovima okrutnijeg i izopačenijeg društva.
Više od 400 ljudi u Bosni i Hercegovini je samo u prošloj godini završilo život. Ni adolescenti nisu pošteđeni crne statistike, a izazovi modernog doba, stres, ekonomska situacija, samo su neki od pokretača.
Loše namjere i sadržaj
Psiholozi kažu da se nažalost mladi životi gase, jer ne pripadaju obrascima ponašanja u zajednici, koje kreiraju društvene mreže. Ističu da društvene mreže služe pojedincima koji žele da ispolje niskovrijedno ponašanje, nasilje i klevetu na račun drugih, bez sankcija i razmatranja posljedica, a najčešće žrtve su mladi ljudi.
– Putem društvenih mreža uveli smo ulicu u stan i kuću, jer danas svako ima mogućnost da preko društvenih mreža uđe u dete, porodicu, stan ili drugu osobu i izvrši uticaj, uvek ciljano i motivisan patološkim potrebama. Ne možemo reći da društvenim mrežama jednostavno dominiraju vrijednosti, da dominiraju loše vrijednosti, odnosno da dominiraju loši kvaliteti, loše namjere, loši uticaji i loš sadržaj, koji upravo uslovljavaju određenu percepciju, iskustvo i reakciju. Dakle, štetno utiču na formiranje ličnosti, kaže psihoterapeut Aleksandar Milić.
Najveći broj samoubistava u Bosni i Hercegovini posljednjih godina počinje vješanjem, zatim upotrebom vatrenog oružja, skokom s visine, utapanjem, aktiviranjem bombe ili druge eksplozivne naprave, te trovanjem. Stres, nezaposlenost, siromaštvo, socio-ekonomski faktori samo su neki od okidača. Prevencija, posebno u detinjstvu. uz unapređenje porodičnih odnosa, najbolji je vid lečenja, ističu stručnjaci.
H. Ž.
Broj samoubistava u BiH u porastu pojavio se prvi na Dnevni.ba.
