Kako Covid 19 utječe na naše mentalno zdravlje?
Prije pandemije se procjenjivalo da svaka osma osoba u svijetu ima problema s mentalnim zdravljem, a taj omjer je i veći od početka pandemije virusa Sars-Cov2. Pandemija je ostavila posljedice na mentalno zdravlje cjelokupne populacije, a procjenjuje se da je došlo do porasta anksioznih i depresivnih teškoća i do 25%, što su podaci su Svjetske federacije za mentalno zdravlje, a što potvrđuju i iz Centra za mentalno zdravlje Konjic, poručila je dr Azra Mušinović specijalista psihijatrije.
“Raste broj dokaza o tome da je pandemija dovela do povećanja broja populacije koja osjećaju tegobe u cijelom spektru mentalnih poremećaja. U Centru za mentalno zdravlje Konjic imamo oko 1300 korisnika usluga, što je porast za 25% odnosno za oko 400 pacijenata u odnosu na period prije pandemije. Tako da možemo zaključiti da se mentalno zdravlje zbilja pogoršalo tokom pandemije, a osim toga imamo i stanje takozvanog “Dugog covida” kako se to naziva na svjetskom nivou ” poručila je dr Azra Mušinović za Radio Konjic.
Takozvani dugi Covid može trajati sedmicama, čak i mjesecima, i to nakon što virus nestane iz organizma. Zabilježen je i kod osoba kod kojih su COVID-19 simptomi bili blagi te nisu bili hospitalizirani. Uоbičajeni znaci i simptomi koji mogu trajati nakon početne infekcije, a mnogo ih je lakše prepoznati su umor, оtežano disanje, uporan kašalj, bolovi u prsima, u zglobovima, nedovoljno energije za kretanje / vježbanje, temperatura, glavobolje. Ono što teže prepoznajemo i prihvaćamo a često se dešava, to su problemi s pamćenjem i koncentracijom, pa čak i neki neurološki problemi, između ostalog je poručila dr Mušinović, te dodaje:
“Kod nas se još uvijek ljudi više fokusiraju na somatske tegobe koje su najčešće vezane za pluća i srce, dok se neurološke i psihijatrijske komplikacije stavljaju u drugi plan a znamo koliko je to uzročno posljedična veza između psihičkog i fizičkog stanja odn zdravlja. Kada govorimo o tim psihičkim odnosno psihološkim tegobama, bitno je spomenuti da dugi Covid može dovesti do poremećaja pažnje, koncentracije, pamćenja, spavanja, raspoloženja. Također imamo i osobe koje se javljaju sa neurološkim tegobama. Najčešće se ipak javljaju anksiozni poremećaji u što spada i tjeskoba, zatim anksiozno-depresivni poremećaji, akutne stresne reakcije i poremećaj prilagodbe na stres. Sigurna sam, nažalost, da ćemo u narednom period imati i još veći broj korisnika usluga i zbilja ćemo se morati pozabaviti mentalnim zdravljem jednako kao i fizičkim, tjelesnim.”
Osim navedenog, bilo je i mnogo očitijih primjera koliko je pandemija teško utjecala na mentalno stanje našeg stanovništva, pa su brojni, još uvijek noseći traume iz perioda agresije, ponovo doživjeli traume prilikom prilagođavanja na nove, vanredne okolnosti, pojašnjava doktorica Mušinović te dodaje:
“Uslijed okolnosti, koje su na početku pandemije podsjećale i na ratne okolnosti, imali smo povećan broj osoba koje su doživjele prave psihotične slomove. U prvoj pandemijskoj godini, 2020. i to u toku dva dana smo imali sedam prisilnih hospitlizacija što nije tipično za naš Centar obzirom da ih tokom cijele godine imamo možda dvije. I to je pokazatelj koliko su ljudi ustvari bili pod stresom.”
COVID-19 pokazao je da nam treba novi globalni sporazum o mentalnom zdravlju jer nijedna država nije bila spremna na efekte veze između poremećaja mentalnog zdravlja i posljedica duge COVID-19 bolesti. U tom smislu važna je uloga i veza između vlade, društva i građana. Neophodna je saradnja na svim nivoima vlasti i interesnim stranama, što uključuje i socijalnu uključenost, veću podršku i direktna ulaganja u ranjivo stanovništvo.
19.10.2022.
radiokonjic.ba
Zabranjeno je preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora Radio Konjic i radiokonjic.ba. Vlasnik objavljenih materijala na portalu radiokonjic.ba je RTV Konjic dd, i portal radiokonjic.ba, osim ako nije navedeno drugačije. Obavezni ste podijeliti izvorni link na informaciju koju preuzimate, tj.link na portal radiokonjic.ba
Za preuzimanje informacija možete nas kontaktirati i putem:
rtvka@bih.net.ba
+387 36 726 267