Radost ovogodišnjeg Uskrsa i ove će godine stariji stanovnici katoličke vjeroispovjesti nastanjeni u Bijeloj, Jošanici, Mladeškovićima podijeliti sa svojim najmilijima. Danica Blažević, Luca Ljoljo, Zlatan Vidačković i Nikola Šimić očekuju svoje potomke da ih obraduju posjetama i da sa njima provedu najvažniji kršćanski blagdan.
Posjetili smo ih u Jošanici, kod Dalibora Ljolje, povratnika iz Švedske, koji ih je na naš prijedlog okupio. Naši sagovornici su se prisjetili svoje mladosti, uskršnjih običaja iz tog perioda, a mi smo to zabilježili.
Danica Blažević, koja sada živi sa sinom koji je u penziji, kazala nam je da su u vrijeme dok je bilo više članova porodice za Uskrs spremali mnogo hrane uoči blagdana, kako bi mogli slaviti Uskrs.
„Za blagdan ne bismo kuvali, jer smo ranije pripremili hranu kako bismo mogli da se družimo. Išli smo u crkvu, pjevali, bili veseli. Jaja smo farbali u ljuski od luka, dodali bismo neke trave ili bismo svijećom nakapali na jaje. Bilo je lijepo, jer je ovdje pogodno za život. Nekada smo u burilima donosili vodu sa vrela, bilo je teško, ali je narod bio zadovoljan i sretan, svi smo bili zajedno, sijelili, niko ni na koga nije ljutio“ – rekla nam je Danica sjetivši se dana iz mladosti, navodeći da se danas, nažalost, nema vremena za druženje i veselje.
Zlatan Vidačković se prisjetio da su se u vrijeme njegove mladosti nosile čakšire.
„Nije bilo mobitela, čak ni struje, ali je bilo veselje i bilo je to lijepo vrijeme. Lijepo je i danas, ali je čovjek stariji. Družili smo se, znao se red obilazaka, a nakon toga bismo se okupili na jednom mjestu koje se zove Brijeg. Jednom nas je u po noći bilo pedeset četvero, kolo se igra, a nismo imali harmoniku, samo sviralu, ali smo se veselili. Ko je imao dobre kokoši svario bi i po stotinu jaja, a ispod pedeset nije smjelo biti. Svi bi se veseli tim jajima i mislim da je to zato što je tada bilo siromaštvo, te je bilo nešto veliko kada bi dijete dobilo jaje“ – kaže Zlatan.
Luca Ljoljo nam je kazala da je najsretnija u Jošanici.
„Danica i ja smo ovdje rođene, udale se, djecu izrodile i zato su nam korijeni još dublji od onih koju dođu sa strane i zato mi ovo selo još čuvamo. Sjećam se da nam je kao djeci najteže bilo kada bi nam prilikom tucanja jajima ono puklo i još ti ga oduzmu. Nekada se znalo desiti da nestane jaja, pa bi se poslijepodne ponovo kuhala. Ja danas u toj borbi sa suprugom i sinom Daliborom uvijek pobjedim, jer znam koja koka nosi tvrdo jaje i ostavljam ga na stranu. Do sada se u selu znalo da imaju četiri kokoši koje imaju najtvrđa jaja i mijenjala su se jaja, za dva tvrda jaja trebaš dati deset“ – prisjetila se Luca.
Nikola Šimić smatra da se običaji mogu sačuvati samo gdje ima omladine i djece.
„Bijela je oduvijek bila specifično selo jer je put kroz Bijelu prošao prije tristo godina. Imali smo i kulturno umjetničko društvo „Bijela“ i uvijek smo osvajali prva mjesta na takmičenju sela. Svake subote je u školi bila igranka. Ja se sjećam da je bio običaj da se za Uskrs odbacuje zimska garderoba, nema veze što je snijeg 30 cm. Žene su u crkvu dolazile u najlonkama, sandalama, laganim suknjama, bluzama, a muškarci su nosili perlon košulje i malu bundu, i to je bilo pravilo“ – ispričao je Nikola.
Za Dalibora Ljolju, koji je po povratku iz Švedske, u Jošanici pokrenuo biznis u oblasti turizma, ovakvi susreti su prava dragocjenost.
„Još malo pa se ovi običaji neće ni znati, ali zahvaljujući našim sagovornicima prisjetili smo se tih starijih dana, kako je nekada bilo i šta se radilo. Ja sam svojim primjerom htio da pokažem drugim ljudima, da je moguće i to uraditi, otići, pa se vratiti tamo gdje je čovjek rođen, gdje mu je srce i duša. Ja sam otišao fizički u svijet, ali sam uvijek bio srcem i dušom ovdje, to me privlačilo. Pokušavam i borim se da opstanem na ovom mjestu gdje sam rođen ja, moji roditelji, moji djedovi, a tako bi poželio i svim ostalim ljudima koji su napustili svoja ognjišta, da se vrate i da pokušaju ponovo osnovati živote gdje su nekada živjeli“ – poručio je Dalibor.
Svi naši sagovornici su poželjeli sretan Uskrs vjernicima katoličke vjeroispovjesti, a čestitke su uputili i vjernicima islamske vjeroispovjesti koji će uskoro obilježiti Ramazanski bajram, kao i vjernicima pravoslavne vjeroispovjesti koji će proslaviti Vaskrs.
radiokonjic.ba
31.03.2024.
amila@radiokonjic.ba
