Generalna skupština UN-a objavila je 8. decembra 2005. godine da će se svake godine 4. aprila obilježavati Međunarodni dan borbe protiv mina kao podsjećanje da mine, municija i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje povređuju i ubijaju hiljade ljudi širom svijeta, uključujući i djecu. Federacija BiH je po pitanju ugroženosti od mina posebno pogođena, jer se oko 2/3 sumnjive površine nalazi upravo na prostoru ovog bh.entiteta. Kada je u pitanju Grad Konjic procjenjuje se da je oko 5 do 6% površine kontaminirano, kazao je Almir Mahmutović, uposlenik Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica.
“Prema procjenama BHMAC-a s kraja 2023.godine područje Grada Konjica je najzagađenije kada su u pitanju minsko-eksplozivna sredstva i minsko sumnjive površine. Ako znamo da je površina Grada Konjica oko 1200-1300 kilometara kvadratnih, procjenjujemo da je još oko 5 do 6% površine Grada pod minama”–rekao je Mahmutović.
Dodaje da se minsko-sumnjiva područja protežu na čitavom području Grada Konjica i podijeljena su u 43 minsko-sumnjiva područja, a posebno su kontaminirana područja u gornjem toku rijeke Neretve i Prenja. Deminiranje na području Grada Konjica se kontinuirano radi posljednjih 25 godine u skladu sa Operativnim planom Federalne uprave civilne zaštite.
“Više od 25 godina traje proces deminiranja na području Grada Konjica. Po našim podacima s kojima raspolaže naša služba do sada je očišćeno oko 5 i po miliona metara kvadratnih. Veliki je zadatak i posao pred nama”–kazao je Mahmutović, iz Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica.
Dva tima Federalne uprave civilne zaštite od novembra rade na deminiranju lokaliteta Šumine, u blizini Drecelja, odnosno na izlazu iz Konjica prema Mostaru, s lijeve strane magistralnog puta M-17. Kako nam je kazao jedan od deminera Halim Delija, do sada su pronašli 11 nagaznih mina.
“Na ovom zadatku radimo od novembra prošle godine. Izvidili smo manuelno oko 30 hiljada metara kvadratnih, tj.pola zadatka, a ukupna površina je 61 hiljada metara kvadratnih. Pronađeno je 11 nagaznih mina. Očekujuemo da će dio deminiranja biti završen mašinski”–naveo je Delija.
Deminiranje je skup proces, dodao je Almir Mahmutović, uposlenik Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica, i sve je teže naći međunarodne organizacije koje su spremne finansijski podržati ovakve projekte. S obzirom da dolazi period kada se ljudi više kreću na otvorenom, Mahmutović je uputio i apel građanima da budu oprezni prilikom kretanja na pojedinim područjima.
“Bez obzira što su građani naučili, nažalost, da žive s ovim problemom, apelujem na sve da prilikom proljetnih radova, šetnji i planinarenja, obrate pažnju, jer je ovo velika opasnost. Ako nisu sigurni prilikom rada koje su to površine, mogu se obratiti našoj službi i mi ćemo im pomoći”–zaključio je Almir Mahmutović, iz Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica.
Od posljedice minskih nereća u BiH su nakon rata do kraja 2022. godine smrtno stradala 622 lica, među kojima su i 53 deminera.
radiokonjic.ba
04.04.2024.godine
samra@radiokonjic.ba
