Sinoć oko 22 sata ekipa hitne medicinske pomoći Konjic zaprimila je poziv da je na Boračkom jezeru dječaka ujela zmija. Dječaku je pružena medicinska njega u Urgentnom centru Konjic, gdje je utvrđen ugriz na ruci, te mu je apliciran serum antiviperinum. Dječak nije u životnoj opasnosti, poručeno je iz HMP Konjic za radiokonjic.ba.
Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija među kojima su tri prave zmije otrovnice iz porodice Viperidae: poskok (Vipera ammodytes), bosanska šarka (Vipera berus bosniensis) i balkanski šargan (Vipera ursinii macrops).
Postoje i dvije “poluotrovnice“, a to su: Telescopus fallax (zmija mačka) i Malpolon insignitus (zmajur, crnostrik). Nalazimo ih samo u mediteranskom dijelu BiH, a njihov otrov je vrlo slab i najčešće stvara manju oteklinu.
Sve tri vrste zmija otrovnica koje žive u BiH mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava, te po kratkom zdepastom tijelu. Po obojenosti odstupa šarka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Poskok
Odrasle jedinke se hrane uglavnom sitnim sisarima i pticama, većim gušterima i drugim zmijama. Vrlo često se poskoci, posebno krajem ljeta i u toku jeseni, penju na drveće, grmovito rastinje i visoke stijene (zbog ishrane i termoregulacije). Zbog toga, neoprezni ljudi budu ugriženi od strane takvih jedinki u glavenim ili vratnim predjelima tijela, pa je po narodnom vjerovanju dobio ime po tome da visoko skače.
Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Međutim, pretpostavlja se da su smrtni slučajevi ujeda poskoka u BiH oko 2 %, a potpuno zdrava i odrasla osoba se vrlo brzo oporavi bez ikakvih posljedica.
Balkanski šargan
Često dijeli stanište sa šarkom, nerijetko i sa poskokom. Ishrana vrste je vrlo specifična: hrani se isključivo skakakavcima i zrikavcima. Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela. U BiH, ali i globalno, šargan je vrlo rijetka i ugožena vrsta sa ekstremno fragmetiranim populacijama
Bosanska šarka
Još uvijek nije poznato da li se na svim bosanskohercegovačkim planinama nalaze populacije šarki, ali su poznate sa slijedećih: Cincar, Dinara, Čvrsnica, Zelengora, Lelija, Maglić, Bjelašnica, Igman, Treskavica, Vran, Vlašić, Vranica. Šarka ne naseljava mediteranski dio Hercegovine. Iako se mogu naći zajedno, šarka nerado dijeli stanište sa poskokom zbog kompeticije za prostor i hranu. Ujed šarke je bolan, ali smrtni slučajevi su ekstremno rijetki (npr. u slučaju povrede glavnog krvnog suda).
Savjet u slučaju ujeda zmije
Ukoliko do zmijskog ujeda dođe, odmah potražite pomoć ljekara, bez obzira na to da li je u pitanju otrovna ili neotrovna zmija! Ne pokušavajte isisavati otrov ili rezati mjesto ujeda kako bi se riješili otrova, jer time ćete samo nanijeti veću štetu. Ukoliko je ujed na ruci ili nozi, podignite ekstremitet iznad razine srca, pozovite hitnu pomoć, smanjite kretanje kako biste usporili otkucaje srca, i sačekajte ekipu hitne pomoći koja će se pobrinuti za vas.
radiokonjic.ba
14.08.2022.